Nemojte se ustručavati nazvati jer su pozivi anonimni. U ovo vrijeme samoizolacije i straha od nepoznatog što nas još čeka važno je naglasiti da nam panika nije saveznik već neprijatelj.

• Slušajte naputke kriznog stožera i pridržavajte se zakona.
• Nemojte čitati po Facebooku teorije zavjere gdje se svaki dan pojavi nekoliko novih.
• Samoizolacija i strah od nepoznatog dovode do depresije, anksioznih stanja, napada panike i slično.
• Tada pozovite nas i mi ćemo vam pokušati pomoći.
• Nipošto ne uzimajte na svoju ruku nikakve lijekove za smirenje, depresiju itd.
• Ostanite kući.
• Pričajte sa svojim bližnjima o veselijim temama, igrajte se s djecom, pogledajte neki film itd.
• Koristite humor kao obrambeni mehanizam.

Prilikom intenzivnijih paničnih napada moguće je javljanje takozvane hiperventilacije. Hiperventilacija je stanje do koga dolazi uslijed pretjeranog unošenja kisika, kada tijekom napada panike možete imati utisak da ne možete disati i da gubite zrak pa tako udišete previše zraka.

Razlika između panike i straha

Mnogi misle da su strah i panika zapravo isto osjećanje. Strah se javlja u situacijama u kojima osoba procjenjuje i vjeruje da se događa nešto opasno, nešto što je može ugroziti, a u slučaju panike pored straha i procjene da postoji neka opasnost, postoji još jedna dodatna komponenta – bespomoćnost. Bespomoćnost je ključna odlika panike. Nisu svi ljudi skloni bespomoćnosti, stoga nisu ni svi ljudi skloni panici.

Kako djeci olakšati samoizolaciju?

Da biste djetetu olakšall izolaciju u vrijeme epidemije, objasnite mu trenutnu situaciju na što razumljiviji način. Nemojte polaziti od toga da dijete ne razumije što se događa, da ga ne trebate opterećivati s tim i da ga treba zaštititi od bilo kakvih informacija.

Pružite djetetu prave informacije i prilagodite ih njihovom uzrastu.

Samo hrabro i s osmijehom naprijed idemo svi skupa, poručio je magistar psihologije Josip Galić.

Podsjećamo, broj Dežurnog psihologa u ŽZH je 063/368-854 (0-24h).